Si gu ku mbatayo

Mo gu kuti tangaratangara ariihe

GU KEKEAPAI DU TIPA WISIGOHO 47

BIA 103 Ababanda Akandoro Nga​—Agamahe be Yekova

Agu Awirina Nga Akumba—Ya mo Oni na gu Sasa Nga ga da ni Abaakumba?

Agu Awirina Nga Akumba—Ya mo Oni na gu Sasa Nga ga da ni Abaakumba?

“Ka kumba gbata sunge babipai ni nakpi nyemu wene sunge.”​—1 TIM. 3:1.

GU MEMEAPAI DU ROGO GI KEKEAPAI RE

Gi kekeapai re nika sakapai tipa agu asino nga gu Baibiri ape gupai nga si si aida gu wirina nga kumba du na ni tipa ka mangasunge ni bakumba.

1-2. Gini “wene sunge” bakumba amangaha?

 KA SINGIA mo namangasunge nimoundo abaakumba, si nawiraha wa mo ima manga ome nyanyaki ka sonosa badungu agu asino si aidaha tipa boro da ni bakumba. Ya mo mo naida ka manga gu “wene sunge” abaakumba amangaha?​—1 Tim. 3:1.

2 Gini sunge bakumba amangaha? Ni nangbembatayo rogo sunge tungusapai, ni namangasunge nyanyaki ka ngerafuo akandoro na sunge yugopai, na ni nanyakasa dungurati rogo gani afugo na gani na mangaapai. Si nga gu wene ndupai Baibiri ayamba gu gaani abaakumba ti ni namangasunge kakaka nga i nga ‘agamahe rogo aboro yo.’​—Ef. 4:8.

3. Waigu gu wirina nga kumba narengbe ka rẽ ka da ni bakumba? (1 Timoteo 3:1-7; Tito 1:5-9)

3 Waigu rengbe mo ka rẽ tipa ka mangasunge ni bakumba? Anga pa boro rẽ ka da ni bakumba kina sa na pa wai boro arẽ tipa mangasunge marã te. Dedede, tipa sunge marã tigaha rogo zegino, ka singia mo na bete agu abirĩ si aidaha nga gu baira sunge angera tipaha, mo ima rengba ka gbia sunge. Tipa ka da tigaha ni bakumba si kia. Tipa boro da ni bakumba, anga kina gupai sa gbua si aidaha nga mo du ni wene batungusipai watadu bayugupai te. Si naida a mo du na agu asino nga gu 1 Timoteo 3:1-7 na Tito 1:5-9 (oni gedihe) ape gupai nga si naida abaakumba du na ni. Rogo gi kekeapai re, ani nika sakapai tipa bete agu asino i nafura tipaha rogo agu averesi re. Gi kekeapai re nika sakapai tipa wai rengbe gu wirina nga kumba kadu na wene rimo, na wai rengbe ni kadu ni wene bariikporo, na gupai rengbe ka undo ni ni du na nyemu ka undo dungurati.

DU NA WENE RIMO

4. Ginipai pa ‘zangapai ti rimo’ boro ayugoho?

4 Tipa mo rẽ ka da ni bakumba, si naida mo du ‘zanga pai ti rimoro,’ naida ka ya, mo du na wene rimo rogo dungurati bambiko si naida gamo mangaapai du ni wenehe zanga gbarasa rimo. Kurii gure, si naida ‘dezirero du ni wene he bangiri agu yo du zegi yo.’ Nirengo, agu aboro airisongo Yekova ya ima rengba ka fura gbegberẽ bara gamo aida. Ono si aidanga i du na ndupai ka kapa kuti gamo padu ni ruruse na kuti gamo padu ni wene boro te. (Dan. 6:4, 5) Mo sananga tiro nga, ‘Ya mo mi na wene rimo rogo dungurati na awirina na zavura na agu aboro airisongo Yekova ya?’

5. Waigu rengbe mo ka yugo gupai nga mo nga gu boro ‘nakpi nyemu gupai ngba angba’?

5 Ka singia mo nga gu boro ‘nakpi nyemu gupai ngba angba,’ mo nikaa ngera kina tipa wene apai rogo aboro yo na kini tambua yo tipa gayo wene asino. Mo nadu a na ngbarago ka manga wene apai fu kura aboro, zavura ka manga gupai si naida nga mo mangihe ya. (1 Tesa. 2:8; Tito 1:8) Tipagine du gu sino re ti ni na nyanyakipaha fu abaakumba? Bambiko i namangasunge gbe na gayo regbo du na nyanyakipaha ka ngerafuo akandoro rogo dungurati na ka ngerafuo kura asunge. (1 Pet. 5:1-3) Wa vura duhe wo, gu ngbarago i agbiaha ti undo kura aboro ima susa pa ai agu apai i ambupaha.​—Amo. 20:35.

6. Ginipai pa ‘dia aboro ku gume’ ayugoho? (AEbere 13:2, 16; oni bi sura a.)

6 Mo nayugo gupai nga mo ‘nadia aboro adia ku gume’ ho mo amanga wene apai ni fu kura aboro kodihe na agu aboro angianga mbembedi abakureamo ya. (1 Pet. 4:9) Kura buku sa nasakapai tipa Baibiri aya, gu boro nadia aboro kugume ni na weneringise zavura fu agu aboro ni ainongo yo ya, na ni na ngbarago ka dia yo ku kpuni yo. Mo sananga tiro nga, ‘Ya mo mi nga gu boro nayugo weneringise fu agu agino naye kurogo gimi dungurati?’ (Oni gedi AEbere 13:2, 16.) Gu boro nadia aboro kugume, ni nayugo weneringise fu ngbatunga agino dunduko. Ni kpiapai, fu rungorungo aboro, fu agu aboro ninaandu kaa manga agumbapai rogo kura adungurati, na fu kura aboro nangarasa awirina nga akumba na adee, wa ababi adungurati.​—Bam. P. 18:2-8; Snz. 3:27; Rk. 14:13, 14; Amo. 16:15; Rom. 12:13

Arogotise nadia gu babi apai ninaˈtaata na diako kugume (Oni bi genewaraga 6)


7. Waigu bakumba ayugo gupai nga ni nga “iranyemumarã” te?

7 Adunga ‘ni iranyemumarã ya.’ Gipai re nayugo gupai nga mo amaanga berãro tipa kina aũborose te. Singia mo nga irakumuko watadu irarungo, mo naaperesa pa agu apai nga ga Kindo ni bambatapai rogo gamo raka yo. (Mt. 6:33) Mo namangasunge na gamo regbo, omero gbiati kura gamo ahe tipa ka iriso Yekova na ni, ka ngerafuo gamo aborokporo, na tipa ka undo dungurati. (Mt. 6:24; 1 Yo. 2:15-17) Mo sananga tiro nga: ‘Gimi bipai nga gine tipa marã? Ya mo mi rengbe kina be agu ahe si aidaha tipa mi raki? Watadu ya mo mi namaa berã re gbe tipa manga marã na tipa ka gbia bakere aũborose?’​—1 Tim. 6:6, 17-19.

8. Gini bete agene mo ayugo gupai ngbaha nga mo na “zanga pai ti rimoro” na ki du ‘ni iraruga gu nyemuhe du kpotoro yo’?

8 Ka singia mo na ‘zanga pai ti rimoro’ na ki du ‘ni iraruga gu nyemuhe du kpotoro yo,’ watadu zatise, gure nga mo na ruru bipai rogo abangiriaba dunduko rogo gamo raka yo. Ni kpiapai, mo aringa he watadu ka mbira he ni bakerehe kisusi te, gamo votise na mbakadarise ni wenehe, na gamo siapai nga ga zambuasitise ni wenehe. Mo awirikanga gu gene votise nga ga agu aboro airisongo Yekova ya te. (Rk. 21:34; Yak. 4:4) Mo nanye zezeredi zavura ho aboro amanga ro ni gbegberẽ. Mo ‘akpingo buda te’; watadu aboro ainongo ro ni gu boro nambira buda ni kerehe te. Mo sananga tiro nga, ‘Ya mo gu gene mi araka ngbaha nayugo gupai nga mi na zanga pai ti rimore na kidu na rugatise?’

9. Rogo gupai yo nga “irarugatise” na “bayee” watadu adunga ruguzuruguzu ya nga gine?

9 Ka singia mo nga ‘irarugatise,’ mo nika wisigo apai wenengai ringbisihe kuti gu bangua arengo du rogo Baibiri yo. Mo naaberã dudunguro kurii agi abangua rengo re, na si nika undo ro mo du na dudunguro giarogopai yo gbiati rugatinapai. Mo agunga agu niipo ka da kuti digisopai te. Kuba gure, mo nika ida ka ino gupai nga mo ima du na agu arengo dunduko si aidaha. (Snz. 18:13) Ni sangbanaha, mo nikaa manga agu adiaberã nga ga tatamana nga gu nikaa yugo ga Yekova berã. Ka si dunga mo ni ‘bayee’ ro watadu adunga ruguzuruguzu ya, mo nikaa manga gamo apai kina ti genehe na kini banda regbo. Aboro nika ino ro ni gu boro rengbe yo arengba ka kido kuti ni na ni gu boro napekafuo rugapai. Ho mo asonosa agu asino ni i nasakipai tipaha rogo gi umba riipai re, si nika undo ro mo du na wene rimo ro. Ani sakingo pai awere tipa agu asino Baibiri ape gupai nga si naida bakumba du na ni tipa ka maa wene kpiapai wangia ni bariikporo.

MAA WENE KPIAPAI WANGIA MO BARIIKPORO

10. Waigu kumba ‘azoga kpuni tigani wenengai’?

10 Ka singia mo nga kumbakudee na mo naida ka rẽ ka da ni bakumba, si naida gamo aborokporo du a ni wene kpiapai fu kura aboro. Sidu, si naida mo ‘nazoga kpuro tigamo wenengai.’ Gipai re nayugo gupai nga, si naida mo naangerafuo gamo aborokporo rogo nyemuse yo na kini mangi wene adiaberã fu gamo aborokporo. Gipai re nakoda ngbembatayo rogo manga agu apai rogo gaani raka yo nabipa gaani irisombori. Tipagine du gipai re ti ni na nyanyakipaha? Gu mokedi nangia Pauro ape gupai nga: “Ka kumba aina nga pa zoga kpuko ya, ko awira pa banda ga Mbori kanisa wai?”​—1 Tim. 3:5.

11-12. Waigu gu mangapai nga ga aborokporo narengbe kadu na maapai kurii gu bariikporo naida ka rẽ kada ni bakumba? (Oni bi sura a.)

11 Ka singia mo nga baagude, si naida mo nizogo rukutu awiro ni ‘zera.’ Si naida mo yugupai fuyo na kini rabayo rogo nyemuse yo. Rengo nga ha, mo naida i du na ngbarago, na kini momu, na kini ngi mbaro kina wai si naaida agude du. Ono si naida aida a mo yugupai fuyo i naagia sangbaro, kini irisi kura aboro na kini mangipai ngba wene gene. Berewe, si naida mo undo awiro i sonosi wene pagume na Yekova, i naaraka ringbisihe kuti gu bangua arengo nga ga Ziazia Kekeapai, na i mangi sonakumbatayo tipa ka zio bapatiza.

12 ‘Ni du na awirini ni aidipase, amanga nga gbarakagbaraka pai na ruguzuruguzu he a ya.’ Ka si du nga gu gude nga idipase rogo kporo mangi kere ingapai, waigu si narengbe kadu na maapai kurii bani? Ka si dunga bagude amanganga gani sunge wenengai nga ka raba wirini na ka ruga ru te, si nawiraha wa ni arẽnga ka mangasunge ni bakumba te.​—Oni bi gu Ngbaõbambu Sinziri nangia ga Tanvuo 15, 1996, kpe. 21, genewa. 6-7.

Abaagude naraba awiriyo tipa i naamanga apai fu Yekova na fu dungurati (Oni bi genewaraga 11)


ONI UNDO DUNGURATI

13. Waigu rengbe mo ka yugo gupai nga mo na ‘rugatinapai’ na “aipo nga ka zinga ya”?

13 Agu awirina nga akumba du na gu wene asino tiyo nga ga aKristano, i na nyanyakipa yo fu dungurati. Gu kumba du ‘yee’ watadu du na rugatinapai, namanga ome nyanyaki ka banda zereda na kura aboro na ka undo kura aboro i du na zereda dagbayo. Berewe a, gu kumba du na rugatinapai nadegatuko fu kura aboro na ki asadi ka rugatiko na gu gene i aberã ngbaha. Ni kpiapai, ka si dunga dungu abaakumba mangi diaberã nga gu du na ngbanya kuti gu bangua arengo nga ga Baibiri, ya mo mo rengbe ka songoda gayo diaberã ka si vura du vurũ nga mo nidu na berãpai tipa kura pai kia? Gu fugo nga ‘adu nga na nyakari ya’ rogoyo nga, mo akonga nga kina kuti gupai sa nga gamo gene mangaapai du ni ruruhe te. Mo ima ino gupai nga si na nyanyakipaha ka ino gu bipai a nga ga kura aboro. (Bam. P. 13:8, 9; Snz. 15:22) Mo nga gu boro ‘adu nga ni bataboro’ watadu napapaya watadu ni gu boro ‘aipo nga ka zinga ya.’ Gipai re nayugo gupai nga mo amanganga fu aboro rogo zanga irisa yo watadu kaa paya na yo te. Kuba gure, mo nadu na weneringise ko yo du yo ni. Mo namanga ome nyanyaki ka du na zereda na kura aboro zavura rogo kpakarakpakara apai vurũ. (Yak. 3:17, 18) Mo nafura rogo wene gene fu kura aboro na si naundo yo ka i dunga na zinga gbe ya zavura agu aboro aidanga kuti gaani aida ya.​—Abasa. 8:1-3; Snz. 20:3; 25:15; Mt. 5:23, 24.

14. Rogo gupai yo nga ‘adu nga ni’ vovo boro rogo rengo yo ya na kidu “ziazia” nga gine?

14 Gu wirina rẽ kada ni bakumba, si aida nga ko ‘du ni’ ni vovo ko rogo rengo yo te. Wa vura duhe nga si aidanga mo di kina badungu agarã tifuo zio mo bapatiza te, si naida regbo aida tipa mo da ni gu Kristano niima nyaka rogo toro yo. Wakina Yesu, si naida mo du na umbasitise na kidu na nyemu ka iriso Yekova ngba ai gene. Mo du na zerangbaduse kini pidi kina Yekova tipa ko fu dungu asunge foro rogo dungurati. (Mt. 20:23; Frp. 2:5-8) Mo ima rengba ka yugo gupai nga mo ‘ziazia’ watadu niruru ro ni kpatakara mo kuti Yekova na gako ruru arugute du tipa ruru mangapai na nipeka mo fuo agu arugapai gako riigbu afuhe.​—1 Tim. 4:15.

15. Ya mo si naida bakumba du mbata ni wene bagumbapai? Oni sakingo rogoyo.

15 Ziazia Kekeapai nayugo gupai ziazia nga babiapai du ni gu boro ‘rengbe na yugo pai.’ Ya mo gipai re nayugo gupai nga mo du ni wene bagumbapai? Oó. Anga abaakumba dunduko namanga gumbapai ni bawenehe te. Ono tie, ho abaakumba atungusapai ni na kini ndu kaa bi akandoro, si naida i du na rengba ka mangasunge na Baibiri wenengai tipa ka yugopai na ka ngarasa awirinayo. (Oni ringbisinga ha na 1 AKorindo 12:28, 29; na AEfeso 4:11.) Wa vura duhe nga si aidanga mo du mbata ni kina wene bagumbapai te, si naida aida mo naandu kindi kumbatayo kaa manga ome kada nga wene bayugupai. Waigu rengbe mo kada ni wene bayugupai?

16. Waigu rengbe mo kadu nga wene bayugupai? (Oni bi sura a.)

16 ‘Nika kuti irarengo pai.’ Tipa kadu nga wene bayugupai, si naida mo bi gupai nga gupai mo apehe ho mo ayugopai ni na ho mo afu arugute ni fu awirina si du ti aregbo dũ na ngbanya kuti gupai du rogo Baibiri yo. Tipa ka manga gipai re, si naida mo wisigi Baibiri wenengai gbiati gu gaani awaraga du mburuhe rii Baibiri. (Snz. 15:28; 16:23) Wa mo nikaa manga wisigopai, si naida mo moiberãro wenengai tipa wai gaani awaraga nasakipai tipa agu averesi du rogo Baibiri yo tipa gupai nga wa ka mo mangipai kuti ni ngba ruru gene. Na ho mo ayugopai ni, mo asadi nyanyaki tipa ka zio ngbadu agu aboro yo nadegatuyo foro. Mo ima rengba ka manga sonakumbatayo wangia mo bayugupai ka si du nga mo nikaa sanahe tipa aberãpai be agu abaakumba niima du na inohe na kini mangipai kuti ni. (1 Tim. 5:17) Si naida aida abaakumba duadu na rengba ‘ka ngarasa’ awirinayo; ono tie, ti kura aregbo, si naida aida i fu rugute watadu zavura ki fu ‘fu zahe’ fuyo. Rogo agu apai yo re dunduko, si naida abaakumba du ti aregbo dũ na weneringise. Ka si dunga mo na bayee toro tiro na nyemuse, mo nikaa maamburu gamo ayugopai rii Fugo Mbori, mo nika du nga wene bayugupai mbiko mo nikaa wirika Bawene Bayugupai nga Yesu.​—Mt. 11:28-30; 2 Tim. 2:24.

Moundo abaakumba nagbia momu ka wirika wai ka yugopai rogo Baibiri yo ho du ni ni na gu bakumba niima du na inohe. Moundo abaakumba nawirika wai a ko nika manga gako gumbapai nga ga dungurati barabangiri bitiroabi (Oni bi genewaraga 16)


ONI NAAMANGA SONAKUMBATAYO KINDI

17. (a) Ginipai rengbe ka undo amoundo abaakumba tipa i naamanga sonakumbatayo? (b) Ginipai si aida abaakumba moihe ku berãyo yo ho i aida ka sia boro ni ni bakumba? (Oni bi gu sanduki nga “ Oni du na Ruru Bipai ho Oni Awisigo Wirina ni Singia Ni Rengbe ka da ni Bakumba.”)

17 Bete amoundo abaakumba ima rengba ka bihe nga ka i rengbe nga kada ni abaakumba te bambiko badungu asino si aida i sonosihe. Ono mo tingidi gupai nga singia Yekova watadu gako riigbu, boro ho naida mo yugu agu asino re ngba rengberengbe gene te. (1 Pet. 2:21) Na ga Yekova toro du na bakere ome ti ni nika undo ro tipa mo sonosi agu asino re. (Frp. 2:13) Ya mo sino ho nga gu mo aida ka manga ome tipa ka sonosaha? Mo mangi kparakpee fu Yekova tipaha. Mo mangi wetekapai tipa gu sino re, na ki sana bakumba sa tipa aberãpai tipa wai ka manga ariapai.

18. Ginipai i angarasa amoundo abaakumba dunduko i mangihe?

18 Agu awirina nga akumba dunduko kodihe na agu aboro namangasunge awere ni abaakumba naandunga andu kindi kumbatayo kaa sonosa agu asino i nafura tipaha rogo gi kekeapai re. (Frp. 3:16) Ya mo mo nga moundo abaakumba? Mo naamanga sonakumbatayo kindi! Mo sana Yekova tipa ko raba ro na ki me ro tipa mo duni wene ũsunge ti ngba gako sunge na fu dungurati. (Yes. 64:8) Yekova funga maku afu kpaima kurii gu ome mo amangaha tipa ka rẽ kadu ni bakumba.

BIA 101 Mangasunge ni Kodatise