Si gu ku mbatayo

Mo gu kuti tangaratangara ariihe

GU KEKEAPAI DU TIPA WISIGOHO 19

“Gu Bakindo Du ku Nodiyo” ti Yangara Aregbo

“Gu Bakindo Du ku Nodiyo” ti Yangara Aregbo

“Ti digida ragoho gu bakindo du ku sudiyo azúba [gu bakindo du ku nodiyo].”—DAN. 11:40.

BIA 150 Oni Gbata Mbori ka Bata

AGU APAI DU ROGO GI KEKEAPAI RE *

1. Ginipai gu sangbanebi nga ga Baibiri ayugoho furani?

Ginipai nika manga ga Yekova aboro kumbatayo barambeda? Ani ima inoho. Gu sangbanebi nga ga Baibiri napepa gu nyanyakipa apai nika du na maapai kurirani dunduko barambeda. Sangbanebi kinaho sa nga gu nasarani ani bi agu apai bete gu nyanyaki azogarago du auru kpotosende nika mangaha. Gu sangbanebi du ni kekehe rogo Daniere kapita 11 re nafura tipa abakindo ue nga aguyo nasogote dagbatiyo, na i nayamba agi abakindo re nga bakindo nga ga nodiyo na bakindo nga ga sudiyo. Bakere papara gu sangbanebi re ima digiso tihe, sidu, ani ima rengba kadu na gu kido nga gu yangara paparaha ye koyo nika digiso tihe adigiso a.

2. A wa duhe ni yuguyuguhe rogo Bambata Pai 3:15 na Yugoti 11:7 na 12:17, gini arengo si aida ani moihe ku berãrani yo ho ani awisigo ga Daniere sangbanebi ni?

2 Tipa ka rugatirani na gu sangbanebi du rogo Daniere kapita 11, si naida ani moi gupai ku berãrani yo nga si nayugopa kina agu abazogo sa gbiati azogarago naadu na maapai kurii ga Mbori aboro watadu nazubo yo. Na wa vura duhe nga ga Mbori amoyambu ni kina wiri umbayo ringbisihe kuti gu bange aboro du rogo zegino, i du nga agu aboro agu azogarago nga ga zegino azubo yo dedede. Tipagine? Bambiko Satana na gako zegino dunduko na gu bangua sasa nga ga nyasariipa agu aboro namangapa aYekova na Yesu. (Oni gedi Bambata Pai 3:15 na Yugoti 11:7; 12:17.) Kurigure, si naida gu sangbanebi Daniere akehe du na ngbanya dagbaha na gu kura asangbanebi du rogo Fugo Mbori yo. Ani rengbe ka giatirani nzunzu na ga Daniere sangbanebi kina gu sa ka ani ringbisihe na kura apapara Ziazia Kekeapai.

3. Gini apai ani nika sakapai tipaha rogo gi kekeapai re na rogo gu ngbefuoho?

3 Na agu apai re berãseyo, ani nika sakapai awere tipa Daniere 11:25-39. Ani nika bi ada nangia bakindo nga ga nodiyo gbiati bakindo nga ga sudiyo tona rogo 1870 ki da ku rogo 1991, na ani nika bi ndu gupai ruhe aru ti ni ani aria gu gene ani agia rogo gi papara sangbanebi yo re ngbaha. Rogo gu kekeapai nika ngbefuo gere, ani nika sakapai tipa Daniere 11:40–12:1, na ani nika rugusa gaani giarogopaiyo nibipa gupai gu papara sangbanebi re ayugoho tipa gu regbo naatona rogo 1991 dakuti gu vura nika ngia ga Aramegido. Wa oni nikaa wisigo gi kekeapai ue re, si adu nipa undo ka oni bi gu kekeapai nga, “Abakindo Ue Nasogote Dagbatiyo ti Yangara Aregbo.” Ono tie, ni bambatapai, si naida ani ini ada du nga agu abakindo ue du payo rogo gi sangbanebi re.

WAI KA INO GU BAKINDO NGA GA NODIYO NA GUKO NGA GA SUDIYO

4. Gini apai biata si aida ani inipai tipaha ho ani aida ka inopai ni tipa gu bakindo nga ga nodiyo na gu bakindo nga ga sudiyo?

4 Agu arimo nga “bakindo nga ga nodiyo” na “bakindo nga ga sudiyo,” i afuhe ni bambataha fu agu abazogo naadu rogo ringara aYisaraere ku nodiyo na ku sudiyo. Tipagine ani apehe ti ni wo? Bambiko maraika ape gupai fu Daniere nga: ‘Mi ye ka yugo gu pai foro nika manga gamo aboro [ga Mbori aboro] ti digida arago.’ (Dan. 10:14) Naatona kusayo ki da ti rago Pendekote rogo gu garã nangia 33 Fuo Batikayo Kristo, gu rikaaboro nangia aYisaraere angia ga Mbori aboro. Ono tie, naatona ti rago pendekote ka ndu kumbatayo, Yekova aima yugo gupai ziazia nga ko aabi ga Yesu ruru abawiriki ni gako aboro. Sidu, gu sangbanebi du rogo Daniere kapita 11, bakere paparaha nabipa ga Kristo abawiriki, angianga gu rikaaboro nangia aYisaraere ya. (Amo. 2:1-4; Rom. 9:6-8; Gara. 6:15, 16) Na abazogo watadu azogarago ni bakiakia aima ye kidu ni bakindo nga ga nodiyo na bakindo nga ga sudiyo ti aregbo ni bakiakia. Wa si avura du wo, apai kinaho naadu kina sa tipa agi azogarago re dunduko. Bambatapai nga, agi abakindo re aima du na maapai kurii ga Mbori aboro ngba iiriwo gene. Uepai nga, gu gene i amangi fu ga Mbori aboro ngbaha ayuguhe nga i ima soga ndikidi Mbori nga Yekova. Na biatapai nga, agi abakindo ue re atona ka sovura dagbatiyo tipa pagbia.

5. Ya mo Bakindo nga ga nodiyo na Bakindo nga ga sudiyo aduho bangbanda gu garã nangia 100 na 1870? Oni sakingo rogoyo.

5 Ti kura regbo rogo ue kama agarã, ziree aKristano atona ka rimo ni dungu yo ku rogo gu dungurati nga ga ndikidi aKristano, na gu ziree aKristano re adi agu ayugopai kugume nga ga apagano, na kini igi agu arengo du rogo Fugo Mbori yo. Naatona ti gu regbo re ki da mbembedi kuti digido 19 kama agarã, riigbu nga ga ga Mbori amoyambu aadunga auru kpotosende te. Ziree aKristano azugo wakina rende na ki sa gupai nga si du ni mbumbuhe ka ino ndikidi aKristano. (Mt. 13:36-43) Tipagine du gu rengo re ti ni na nyanyakipaha? Si nayugo gupai nga gupai ani agedaha tipa bakindo nga ga nodiyo na bakindo nga ga sudiyo arengbanga ka bipa agu abazogo watadu akindo naadu bangbanda gu garã nangia 100 na 1870 te. Mbakadimbakadi riigbu nga ga ga Mbori aboro aadunga ho tipa i zubo yo te. * Ono tie, si ima rengba kadu nga ngbutuko tingbafuo 1870, Bakindo nga ga nodiyo na Bakindo nga ga sudiyo aima ye kidu berewe. Wai du ani aino gipai re?

6. Ti gini regbo ga Mbori aboro atona kaduho berewe ni mbakadimbakadiyo? Oni sakingo rogoyo.

6 Naatona rogo gu garã nangia 1870 ka ndu kumbatayo, i atona kaa mbakada ga Mbori aboro ni badona. Gu garã re du Charles T. Russell gbiati gu kura aboro naadu na ko akusi gu riko nga ga wisigo Baibiri. Wiriba Russell na agu aboro naadu na ko amangipai wa gu mokedi i apepa ni kumbatayo nga guni ‘nambakadi gene ku mbatayo’ mbata fu i sigira gu Kindo Nga ga Masiya. (Mara. 3:1) Ga Mbori aboro akuru berewe ni mbakadimbakadiyo! Ya mo azogarago aduho ti gu regbo re nga agu naarengbe kadu na bakere maapai kurii ga Mbori amoyambu? Oni bingo agi arengo re.

DA NGA GU BAKINDO NGA GA SUDIYO?

7. Da nangia bakindo nga ga sudiyo ti regbo gu Bambata Vura Nga ga Zegino?

7 Bara rogo gu garã nangia 1870, ringara aNgirisi ada ni bakere bariwara kindo kisusi auru kpotosende, na gaha riivura adu na ome ti ni kisusi. Ga Daniere sangbanebi nafura tipa tooni gbanga nga gu naadibe kura agbanga biata. Gu tooni gbanga re narukuba ringara aNgirisi, na gu kura agbanga re narukuba France, Sepania, na Nadarand. (Dan. 7:7, 8) Na ringara aNgirisi adu ni bakindo nga ga sudiyo ti regbo gu Bambata Vura Nga ga Zegino. Kina ti gu bangisa regbo re, Amerika ada ni gu ringara naakumuko kisusi aringara dũ rogo zegino na si atona kadu na mbembedi pabakure na ringara aNgirisi.

8. Da niingia bakindo nga ga sudiyo vuru gi yangara arame re naabaha?

8 Ti regbo Bambata Vura Nga ga Zegino, Amerika na ringara aNgirisi akoditihe ka sovura na si aye kidu na bakere ome ti ni. Ti gu regbo re, ringara aNgirisi na Amerika aye kadu na kodatise dagba tihe, na si ki da ni agu aringara du na ome ti ni kisusi rogo zegino. A wa Daniere agumbaha kumbatayo, gi bakindo re adu na “bakere rimbasa vura susi na ome.” (Dan. 11:25) Vuru gi yangara arame re, ringara aNgirisi na Amerika niidu ni bakindo nga ga sudiyo. * Ono da tie naada ni bakindo nga ga nodiyo?

DA NGA GU BAKINDO NGA GA NODIYO

9. Ti gini regbo vovo bakindo nga ga nodiyo akuru, na waigu Daniere 11:25 adigisitihe?

9 Rogo 1871 nga gu garã naadu tingbafuo Russell gbiati abakureako sigira gu gayo badona nangia ga wisigo Ziazia Kekeapai, vovo bakindo nga ga nodiyo akuru. Da nangia gu bakindo nga ga nodiyo re? Germani du naadu. Rogo gu garã re, gu kumba nangia Otto von Bismarck akodi badungu arago sa na si ki da nga Germani, nga gu ringara naadu na bakere ome ti ni. Wilhelm gu Bambata Ko ada ni gaha bambata bazogo, na ko asia Bismarck ko du ni bambata barii gu zogarago nga ga gu ringara re. * Vuru gu bete bawe agarã nangbefuo gure, Germani ada ni gu ringara naadu na ome kurii kura aringara, si adu na ome kurii aringara vuru Afirika na kurii Pacific Ocean, na si aˈasadi kadu na ome ti ni kisusi ringara aNgirisi. (Oni gedi Daniere 11:25.) Gu bariwara ngbii nangia ga Germani akusi bakere riivura nga gu omehe aima mbeda kada wa ome gu riivura nangia ga ringara aNgirisi. Ti regbo gu bambata vura nga ga zegino, Germani amangisunge na gu riivura re tipa ka sovura kuti avuraha.

10. Waigu Daniere 11:25b, 26 adigisitihe?

10 Daniere ape gupai kumbatayo a nika manga tipa gu kindo nga ga Germani na gaha riivura. Gu sangbanebi re nape gupai nga abakindo ue nika sovura dagbatiyo, ono gu ni sa “arú nga te.” Da du nikaa runga ya? Gu bakindo nga ga nodiyo du nikaa runga ya. Tipagine ko nikaa runga ti ni ya? ‘Bambiko i asánga dungu taburo kuti ko. Zavura agu yo nari gako wene riahe vurũ i agbárasa ko.’ (Dan. 11:25b, 26a) Bakuru kusayo ti rago Daniere, agu abanyaki naanidu ‘barabangiri bakindo’ adu dagba agu aboro yo nanaari “gu wene riahe bakindo anari.” (Dan. 1:5) Ada du gi sangbanebi re afura tipa yo? Si nafura tipa gu bakerepa aboro nga ga gu zogarago nangia ga Germani, abarutiriivura, gbiati agu aboro naadu na pagbia beyo kurii abanzengere, nga aguyo naamangasunge mbembedi na bakindo. Mbiko gupai gi bakerepa aboro re amangihe, bakindo azanga gako pagbia na vovo zogarago ki tona Germani yo. * Gu sangbanebi re aafuranga kumbatayo tipa kina pa tigo gu zogarago re sa te, ono si aima fura a tipa sangbana vura bangbandaha na bakindo nga ga sudiyo. Si afura tipa bakindo nga ga nodiyo ki ya: “I aróga gako rimbasa avura ku sa yo, dungu yo ki kpiki.” (Dan. 11:26b) A wa i agumbaha kumbatayo, i aima ‘roga’ gu rimbasa avura nga ga Germani kusayo ti regbo gu bambata vura nga ga zegino na badunguyo “ki kpiki.” Badungu aboro akpi rogo gu vura re kisusi wai aboro anaakpi rogo agu avura yo dunduko naamangi kusayo rogo gu pangbanga yo nga ga aboro.

11. Ginipai bakindo nga ga nodiyo na bakindo nga ga sudiyo amangihe?

11 Daniere 11:27, 28 nafura tipa agu apai namangi mbata fu gu Bambata Vura Nga ga Zegino, si nape gupai nga si adu nga bakindo nga ga nodiyo na bakindo nga ga sudiyo nika ‘gumba aziree wa sungu yo pati mbisa sa.’ Si nape gupai berewe nga, si adu nga bakindo nga ga nodiyo nika dungura “bakere angbatunga ahe.” Na kina boro gupai re naamangi nzunzu. Germani na ringara aNgirisi ape gupai dagba tihe nga si naida zereda, ono gipai re ayuguhe tihe ni ziree ho si atona sovura ni dagba tihe rogo gu garã nangia 1914. Na rogo gu dungu bawe agarã naadu mbata fu gu garã nangia 1914, Germani ada ni namba ue kumukokumuko ringara rogo zegino. Fuo gure, Germani asovura na bakindo nga ga sudiyo, ono ka si adunga na diabese ya, na gipai re adigisi gupai du rogo Daniere 11:29 na gu du rogo bambata papara veresi 30.

ABAKINDO NASOVURA KUTI GA MBORI ABORO

12. Ginipai bakindo nga ga nodiyo na bakindo nga ga sudiyo amangihe ti regbo bambata vura nga ga zegino?

12 Naatona rogo 1914 ka ndu kumbatayo, agu abakindo ue re aandu kindi kumbatayo kaa sovura dagbatiyo na kuti ga Mbori aboro. Ni kpiapai, ti regbo gu bambata vura nga ga zegino, gu zogarago nga ga Germani na gu nga ga ringara aNgirisi arungosi gu ga Mbori aboro naaká ka sovura. Na ni digiso gu sangbanebi du rogo Yugoti 11:7-10, gu zogarago nga ga Amerika aba agu awirina ku bambukiso yo naangbembatayo rogo sunge tungusapai.

13. Rogo agu agarã naatona rogo 1930 na gbe ti regbo gu ue vura nga ga zegino, ginipai bakindo nga ga nodiyo amangihe?

13 Fuo gure, rogo agu agarã naatona rogo 1930 na gbe ti regbo gu ue vura nga ga zegino, bakindo nga ga nodiyo aye na kere zubohe kuti ga Mbori aboro. Ho aNazi adu ni na pagbia kurii Germani, Hitler na agu aboro naadu na ko arugusi gu sunge nga ga ga Mbori aboro. I aimi akama ga Yekova aboro na ki kedi akutu yo ku rogo abataya zizi aboro ti regbo vura. Daniere aima pepa gipai re kumbatayo. Bakindo nga ga nodiyo arugusi sunge tungusapai, na rogo gi gene re, ko ‘agbarasi kparakpara ba’ na ki “rogo gu zozo motumo ku sa yo i naatumo na ni na uru.” (Dan. 11:30b, 31a) Zavura Hitler nga guko nangia bazogo nga ga Germani amangi gu kidohe nga ko nika nyasariipa ga Mbori aboro dunduko vuru Germani.

VOVO BAKINDO NGA GA NODIYO AKURU

14. Da naada ni bakindo nga ga nodiyo tingbafuo ue vura nga ga zegino? Oni sakingo rogoyo.

14 Tingbafuo gu ue vura nga ga zegino, Soviet Union atona zogarago kurii gu badungu arago si azihe be Germani na si kini da ni Bakindo nga ga nodiyo. Wakina gu kere zogarago nangia ga aNazi, Soviet Union arungosi agu aboro dunduko namoi iriso ndikidi Mbori mbatayo rogo gayo raka yo.

15. Ginipai bakindo nga ga nodiyo amangihe tingbafuo digo Ue Vura Nga ga Zegino?

15 Ngbutuko tingbafuo Ue Vura Nga ga Zegino digi, vovo bakindo nga ga nodiyo, nangia Soviet Union na agu aringara naadu na pabakure na ni azubo ga Mbori aboro. Yugoti 12:15-17 aringbisi pa rungosi ga Mbori aboro kuti “ime.” Ringbisihe kuti gi sangbanebi re, gu bakindo nga ga nodiyo arugusi gaani sunge tungusapai na ki mangi akutu ga Yekova aboro ngbaome i ga ku Siberia yo. Sidu, wa yangara arame atona, bakindo nga ga nodiyo naandu kindi kumbatayo kaa rungosi ga Mbori aboro gbe kisusi, ono ko aadunga na rengba ka rugusa gayo sunge te. *

16. Wai du Soviet Union adigisi gu sangbanebi du rogo Daniere 11:37-39?

16 Oni gedi Daniere 11:37-39. Ngba gini gene gu bakindo nga ga nodiyo ‘aagianga sangba ga abako Mbori’ ya? Soviet Union aˈasadi ka dia gu ome kusayo nga ga apambori na gu sasa nga ga nyasariipa apambori kusayo. Tipa ka da ti gu sasa re, gu zogarago nga ga Soviet Union arũ ndiko naatona kina rogo 1918, na gu ndiko re asa gupai nga i tona kaa yugo gupai rogo asukuru nga Mbori ti ni te. Waigu gu bakindo nga ga nodiyo ‘aairisa gu mbori nga ga agbata’? Soviet Union amangisunge na bakere marã tipa ka ngeesa gaha abanzengere na gaha kerekere abundu tipa ka nyakasa gaha zogarago na ni. Bakindo nga ga nodiyo na bakindo nga ga sudiyo adungura badungu kere aũvura tipa ka imo abirioni aboro na ni!

KODATISE DAGBA AGU ABAKINDO UE NASOGOTE TIYO

17. Ginihe du nga gu “kere gbegberẽ he nagbarasa he”?

17 Wa vura duhe nga bakindo ga nodiyo na bakindo nga ga sudiyo aima digo nisovura dagbatiyo, bakindo nga ga nodiyo ima mangasunge sa na bakindo nga ga sudiyo tipa ka manga nyanyakipa pai sa nga ka “dua gu kere gbegberẽ he nagbarasa he.” (Dan. 11:31) Gu “kere gbegberẽ he” re nga Yu-eni (United Nations).

18. Tipagine i ayamba Yu-eni (United Nations ) ti ni nga “kere gbegberẽ he”?

18 I nayamba gu riigbu nga ga Yu-eni (United Nations) nga “kere gbegberẽ he” bambiko si nape gupai nga si ima rengba ka ye na zereda ku rogo zegino, nga gupai kina ga Mbori Kindo sa narengbe ka mangaha. Na gu sangbanebi re nape gupai nga gu kere gbegberẽ he re “nagbarasa he” bambiko gupai nga Yu-eni (United Nations) nika zubo zire pambori na ki gbarasihe.—Oni bi gu kekeapai nga “Abakindo Ue Nasogote Dagbatiyo ti Yangara Aregbo.”

TIPAGINE SI AIDA ANI INI AGI APAI RE TI NI?

19-20. (a) Tipagine si aida ani ini agi apai re ti ni? (b) Gini sanahe ani nika karagapai kutini rogo gu kekeapai ngbefuo gere?

19 Si naida ani ini agi apai re bambiko si nayugo gupai nga naatona rogo 1870 kuti 1991, gu ga Daniere sangbanebi du tipa bakindo nga ga nodiyo na bakindo nga ga sudiyo ninaadigiso tihe adigiso. Sidu, ani ima rengba kadu na gu kido nga gu yangara paparaha nye koyo nika digiso tihe adigiso a.

20 Soviet Union ati rogo 1991. Sidu, da nga bakindo nga ga nodiyo areme? Gu kekeapai ngbefuo gere nika karagapai kuti gu sanahe re.

BIA 128 Ani Hipai Dati Digidoho

^ ekeb. 5 Ani nabi gu gopai nga gu ga Daniere sangbanebi du tipa “gu bakindo du ku nodiyo” na “gu bakindo du ku sudiyo” nandu kindi kumbatayo kaa digiso tihe. Ginihe nasarani ani inihe nga rengo du nga gipai re? Na tipagine si aida ani rugutirani ti ni na gu futufutuapai du tipa gi sangbanebi re?

^ ekeb. 5 Mbiko gu ndupai i napehe ane re, si arẽnga berewe ani ya gu ga aRomo Bakindo nangia Aurelian (270-275 Fuo Batikayo Kristo) angia “Bakindo nga ga nodiyo” te, na si arẽnga a ani ya Nakindo Zenobia (267-272 Fuo Batikayo Kristo) angia “Bakindo nga ga sudiyo” te. Gipai re ima aria gu berãpai i akusihe rogo kapita 13 na 14 nga ga gu buku nga Pay Attention to Daniel’s Prophecy!

^ ekeb. 9 Rogo 1890, gu bazogo nangia Wilhelm gu Ueko ado Bismarck kusayo rogo zogarago ngbaome.

^ ekeb. 10 I amangi badungu apai nga gu nasa gayo zogarago si ti ni kina boro ipo. Ni kpiapai, i ambu undo bakindo, ki peke agu apai naadu ni gbugbuhe tipa gu vura re fu kura aboro, na ki mangi bakindo ngbaome ko mbu zogarago.

^ ekeb. 15 A wa duhe rogo Daniere 11:34, gu bakindo nga ga nodiyo anaambu rungosi aKristano ambu ti kura aregbo. Ni kpiapai, gipai re amangi ti gu regbo Soviet Union ati rogo 1991.