Si gu ku mbatayo

Mo gu kuti tangaratangara ariihe

AGU APANGBANGA DU TIPA GA BORO RAKA

Mi Agbia Wasa Rogo Gimi Abakabangirise Yo Dunduko

Mi Agbia Wasa Rogo Gimi Abakabangirise Yo Dunduko

Gu kuru gbata nga Sukkur gu du pangba gu di nga Indus River rogo gu paparaha du ku padiyo rogo gu ringara nga Pakistan. Yo du i avungu re ni rogo Ngbangba 9, 1929. Bara ti gu regbo re, avungure agbia abuku kpotoho aakiko akiko na dungu arangihe be mokedi nga guko nangia boro ringara aNgirisi. Agu abuku mburuhe adu rii Ziazia Kekeapai re aundo re mi da ni Dezire Yekova.

HO MI aawisigo agu abuku re ni, mi abi wenewene asura rogoho nga gu nasa re mi du na bakere nyemupai. Ni sangbana gipai re, mbure kindi kina tooni, mi asonosi nyemu gu inohe nga ga Ziazia Kekeapai, wakina wai si adu rogo gu wene abuku re.

Wa gu Ue Vura Nga ga Zegino aambeda ka gbandaka vuru India, apai atona ka gberã kina kumbatayo rogo gimi raka. Abuba na nina akparaka, na fuani, i ki mbutiyo. Mi aarengbanga ka rugatire na ndu gupai aboro ue nga aguyo mi aima kpinyemuyo ambutiyo ti ni te. Gupai re aima zigbä re ni kerehe, na mi ki bi tire nga boro ho naberãpa re te. Mi nangia bangisa gude, na mi aarengbanga ka gbia gu wasa gbiati undo mi aaidaha gbe te.

Mi aaraka na nina ti gu regbo re Karachi yo, nga gu nangia gu gbata naadu ni kikiihe rogo gu rago re. Rogo kura uru sa, kura sosono munganga sa nangia Fred Hardaker, ni Dezire Yekova aye ku kpurani yo. Gako pambori angia kina gu pambori nangia ga gu mokedi nafu agu abuku re fu gimi aborokporo. Ko asana nina tipa ka wirika Ziazia Kekeapai na ri. Nina aaidanga ha te, ono ri aya mi ima rengba kadu na nyemu ka wirikaha. Wiriba Hardaker atona wirika Ziazia Kekeapai na mi rogo gu poso nangbe fuo gure.

Fuo bete aposo kusa, mi atona nduge tipa agu adunguratise nga ga aKristano nga gu i aamangaha rogo ga Wiriba Hardaker umba bambungua. Agu aDezire Yekova nangia sosono aboro nanaandu koyo tipa adunguratise, bangeyo adu wa 12. I anaafu wasa fere na kini ngerefuo re wa kina wiriyo. Mi natingida wai atingida i anaasungo na mi, kini gbura kusende kaa fura na mi, na kini fura na mi wakina ndikidi abakure, nga gupai mi aaidaha gbe ti gu regbo re.

Fuo bete regbo ngbutuko, Wiriba Hardaker ayambu re tipa ani ndu na ko gene tungusapai yo. Ko ayugu wai fere ka mangasunge na fonoo tipa gupai nga ani rengbe kaa maa guru dedede afugo gumbapai nga ga Ziazia Kekeapai fu aboro. Bete agu agumbapai re anaaba gberãrago aba ti kura airakporo, bambiko i aaidanga na gu pangbanga re te. Ono mi aima gbia ngbarago ti manga dezirepai fu aboro. Mi aima hi be kakaka nyemuse tipa gu rengo nga ga Ziazia Kekeapai na tungusaha fu kura aboro aima ngba tire.

Ho gu riivura nga ga Japan aambeda ni ka zubo India na vura, gu irangbii nga ga ringara aNgirisi atona rungosi aDezire Yekova ni kerehe. Ni yangaraha tie, rogo Bamburu 1943, kina boro mi nitire aima ye ka gbia tire na gu rungosiro re. Bangerekurii abayugupai, nga guko nangia barumbatayo rogo gu pambori nga ga Angerikani ado re kusayo sukuru yo ya mbiko mi angia “gbegberẽ boro.” Ko ape gupai fu nina nga koda mi tire na aDezire Yekova asa re ni gbegberẽ kpiapai fu kura agude sukuru. Rago aima gberã tiri ni kerehe na ri ki rugusi re ti koda mi tire na aDezire Yekova. Kusa, ri adi re kini kedi re fuo Buba mi naaraka na ko Peshawar yo, nga gu gbata du baturõ nga amairo 850 (akirometere 1,370) ku nodiyo. Mbiko gupai nga mi aadunga na rengba ka gbia gu riahe nga ga toro na ka koda tire na awirina te, mi azere rogo toro yo.

MI AYE KADA KUBA RE WENENGAI ROGO TORO YO

Rogo 1947, mi akaraga tire ku Karachi yo tipa ka gbata sunge. Ho mi adu ni yo, mi andu ku rogo gu umba bambungua nangia ga Dr. Hardaker. Ko adi re kugume wenengai.

Ko aberẽ gupai nga mi aye tipa ka gbia husa, sidu, ko kini sana re nga, “Ginigu mo awoka behe?”

Mi akaragapai fuko ki ya, “Munganga, mi awokanga ti kpotore te. Mi nawoka rogo toro yo. Mi naida ka wirika Ziazia Kekeapai.”

Ko asanahe nga, “Mo naida ka tonaha ti gini regbo?”

Mi akaragapai fuko ki ya, “Mi naida ka tonaha kina awere ka rengba du.”

Ani awisigi Ziazia Kekeapai rogo gu nyemu re, na si ki du ni bawene nyemu gbe. Mi abi tire nga mi ima yego ku kporo rogo toro yo. Nina aima asada gbe ka rugusa re ti koda mi tire na aDezire Yekova, ono bara gere, mi aima diaberã ka sa rengo ni gimi. Rogo Buza 31, 1947, mi ayugu gimi kparatise fu Yekova ni zio mi bapatiza ime yo. Fuo bete regbo ngbutuko, ho garã re adu ni 17, mi atona mangasunge ni gu bazakigene natungusapai ti aregbo dũ.

NGBARAGO TINGBA SUNGE ABAZAKIGENE

Gu ba mi atona mangasunge abazakigene rogoho angia Quetta, nga gu nangia kuru ba agu abanzengere nga ga ringara aNgirisi yo. Rogo 1947, Pakistan akpara tihe ti India. * Gipai re aye na bakere zuu nga ga pambori dagba aboro, na si ki sa badungu aboro i ga ku rogo kura aba, na gu gate re adu dagba gu bakere agate yo ninaamanga rogo gu pangbanga yo nga ga aboro. Agu aboro nazubo be gu zuu re, bangeyo adu nga amirioni 14. Agu aMasarami naadu India yo aga ku Pakistan yo, na agu aHindu gbiati aSikh naadu Pakistan yo ki ga ku India yo. Ti gu regbo gu kpakarapai re aamanga, mi akongo kuti gatara (train) Karachi yo nga gu naaima hi be aboro ka ndu na ni ku Quetta yo.

Ti gu regbo ani amangi bakere dunguratise India yo rogo 1948

Ho mi adu ni Quetta yo, mi agbia George Singh, nga guko nangia kparakpara bazakigene garãko adu wa 25. George afu kuru ngbagida fere nga guru mi anaata na u (watadu mi anaatura ru) rogo gu dagbarago naadu na agangara rogoho. Badungu aregbo mi anaatungusapai ni kina nisare. Vuru adiwi yo sita, aboro adu bere 17 mi aawisigo Ziazia Kekeapai na yo, na agu akurayo aima ye ku rogo rengo. Boro sa dagbayo yo nangia barukurii aborovura, rimoko angia Sadiq Masih, aundo rani na George ani sa agu abuku du mburuhe rii Ziazia Kekeapai ku rogo Urdu, nga gu fugo i apehe Pakistan yo. Fuo bete regbo kusa, Sadiq ada ni zaaza batungusi wene pangbanga.

Ti gu regbo ani aaida ka dakpa gu bakurungba nga Queen Elizabeth ka ndu tipa gu Sukuru Nga ga Girada

Kusa, mi akaraga tire ku Karachi yo na ki tona mangasunge tungusapai na Henry Finch gbiati Harry Forrest, nga agu amokedi nayego ni vovo yo ba gu Sukuru Nga ga Girada yo. Mi aima gbia nyanyakipa rabahe nga ga siokrasia beyo! Kura regbo adu kinaho sa mi agasi Wiriba Finch tipa tungusapai ku rogo gu papara Pakistan du ku nodiyo. Pavuru agu abaagangara du yo, ani abi dungu rungorungo aboro gbaria yo nape gu fugo nga Urdu nga aguyo gomoro gu rengo nga ga Ziazia Kekeapai aamanga yo. Fuo agarã ue kusa, mi andu tipa gu Sukuru Nga ga Girada; mi ki ga ku Pakistan yo kini mangisunge bi adungurati ti kura aregbo. Mi aaraka rogo ga amokedi kporo na kura amokedi biata ni akumba rogo gu gbata nga Lahore.

HU BE AGBERÃNGO

Si nafu kina gberãrago nga, rogo 1954, zangagiatise akuru dagba agu amokedi naadu Lahore yo. Mbiko gupai nga mi aima mangapai zanga tatamana ki rimisi tire ku rogo gu zangagiatise re, mi agbia nyanyaki rugute. Mi adu na bakere gberãrago, na mi ki da kuti gupai nga ruruhe berewe tire rogo toro yo te. Mi aga berewe ku Karachi yo na fuani mi ki ga ku London yo, ringara aNgirisi yo, kidu na gu maabangirise nga ga tona agu apai berewe nga ga toro ni vovoho.

Badungu avuru Betere naadu rogo gu gimi dungurati naadu London yo. Pryce Hughes, nga guko nangia wenesino moyambu be-basunge, atona ka raba re ni nyemuse. Rogo kura uru sa, ko apepa gu regbo fere ko agbia nyanyaki rugute be Joseph F. Rutherford, nga guko naangerakurii gu sunge tungusapai i amangaha rogo zegino dunduko. Ho Wiriba Hughes aasadi ni ka rugusa gupai nga ingahe ho ko namangihe te, Wiriba Rutherford afu nyanyaki zahe fuko. Ngbare aima zera ka bi gupai nga Wiriba Hughes adu na mongo kpakpuko yo ho ko aatingida gupai re ni. Ko ape gupai nga gupai re aima gberã tiko ti bambata regbo. Ono kusa, ko aye ka bi gupai nga si aaida aida ko gbia gu nyanyaki rugute re na si angia gu mangapai nga ga ga Yekova nyemuse. (Eb. 12:6) Afugoko aima zio ngbadureyo na si ki undo re mi tona iriso Yekova berewe na ngbarago.

Bara ti gu regbo re, nina aga ku London yo na ki tona wisigo Ziazia Kekeapai yo na John E. Barr, nga guko naye ki mangisunge kusa rogo Riigbu Bipasunge. Ri amangi sonakumbatayo rogo toro yo na ki zi bapatiza rogo 1957. Kusa, mi aye ka ino gupai nga mbata fu kpi buba, ko aima wirika Ziazia Kekeapai na aDezire Yekova a.

Rogo 1958, ani arogo tirani na Lene, nga guri nangia boro Denmark, naaraka London yo. Rogo gu garã nangbefuo gure, ani avungu bambata wirani nga, Jane, nga guri nangia bambata rii agu agude bisue ani avungura. Mi aima gbia gu momu a nga ga mangasunge ni bakumba rogo gu Dungurati Nga ga Fulham. Ono tie, fuo bete regbo kusa, Lene atona woka na si ki idi gupai nga ani ga ku rogo gu ba du ni fofoihe. Sidu, rogo 1967, ani aga ku Adelaide yo, Australia yo.

GU GBERÃNGO NAYE NA BAKERE GBERÃRAGO

Gu gaani dungurati naadu Adelaide yo adu na mbedimbedi aKristano rogoho 12. I anaangbe kumbatayo zaaza rogo sunge tungusapai yo. Si aaimanga te ani ki tona manga agu apai nga ga toro kina ti genehe rogo gu rago re.

Rogo 1979, Lene abatika bisue wirani rimoko angia Daniel. Ko aawoka ni kerehe be gu kaza nga Down syndrome * na maabangirise aadunga ho tipa raka ko ni gbangaha te. Zavura awere, mi ainongo wai ka mi sakipai tipa gu imisiri ani adu rogoho te. Ani amangi agu apai dunduko ani arengbe ka mangaha tipa ka ngerafuo ko, na bangirani aagonga a ti gu kura awirani biama te. Ti gu kura aregbo, kpoto Daniel anaasa tihe ngungungu mbiko zingo okisigini, na gipai re aamangaha mbiko gupai nga ayaro adu ue ti bagundako. Ono wa ko avura kaa awoka ni kerehe wa gure, ko aima tatamana na ki ngia wene gude. Ko aima kpinyemu agu apai nga ga toro gbe a. Ho ani anaamanga kparakpee ni mbata fu riahe, ko anaazio beko, kini wo ti riko, na kini ya “Amina” pusiapusia! Gipai re ani mangi mbata ko kini ru ka ri gako riahe.

Ho Daniel adu ni na garã biama, ko atona woka be gu kaza nga acute leukemia. Ani na Lene aima du rogo mbugo ti kpotorani na berãrani yo. Mi abi tire nga ome apai ima mbeda ka fu rire. Ono tie, rogo kura uru sa ani adu na bakere gberãrago, gaani babi adungurati nga Neville Bromwich, aye ku kpurani. Rogo gu yuru re, ko adungo rani na aume kini uka bangiriko yo. Ani dunduko naakpara. Gako afugo nyemuse gbiati afugo nunga afu wasa furani kisusi wai rengbe ani ka ringbisaha. Ko aga ho rago agiri ni bara ti ndu uru sa. Daniel ki kpi ni kina gu uru re. Pa kpioko nga gupai naba kere gberãrago tirani rogo gaani raka yo kisusi. Wa si avura duwo, ani aima hi gu rungo ani adu rogoho re, kidu na gu kido nga, he ho rengbe ka kpara Daniel ti ga Yekova nyemuse te, ka si vura ngia kina kpio vurũ. (Rom. 8:​38, 39) Ani na bakere nyemu kadu na ko sa ho i nika zingisako ni berewe ku rogo ga Mbori vovo zegino!​​—Yo. 5:​28, 29.

MI NAGBIA NGBARAGO TI UNDO KURA ABORO

Areme, fuo bata mi ni kerehe bara ue be gu kaza nayosorasi papara boro, mi namangasunge kindi ni bakumba rogo dungurati. Agu apai mi nandu rogoho nasa re mi du na nunga koyo du kura aboro ni, gu susi asusa gbe nga agu aboro nasota na akpakarapai. Mi naasada ka zanga sarangbanga yo. Kuba gure, mi naasana tire nga: ‘Wai du agu apai mangiyo rogo raka yo namangipai na wai i abi apai na wai i aberã? Wai du rengbe mi ka yugo gupai fuyo nga mi naberãpa yo aberã? Wai du rengbe mi ka ngarasa yo i naapekafuo agu agene nga ga Yekova?’ Sunge ta kaa biko akandoro ima ngba tire nzunzu! Nirengo, ho mi naafu wasa ni fu aboro na kini zambuasi yo rogo toro yo, mi naabi gupai nga mi nafu wasa fu tire na kini zambuasi tire.

Mi nagbia ngbarago kindi ti ndu kaa ngarasa akandoro

Mi nabi tire wakina gu bake papara Atambuahe natakipande gupai nga: “Wa du sakapai ku kpotore yo ni badungu he, [ga Yekova] wasawasa apai nangarãsa mbisimore.” (Tam. 94:19) Ko ima songoda re rogo agu akpakarapai yo nga ga kporo, sogote mbiko pambori, gberãrago na tise, gbiati bakere gberãrago. Nirengo, Yekova aima du ni ndikidi Ba fere!

^ genewaraga 19 Mbata kusayo, Pakistan adu na apaparaha ue, West Pakistan (nga gu i ayambaha awere nga Pakistan) gbiati East Pakistan (nga gu i ayambaha awere nga Bangladesh).

^ genewaraga 29 Oni bi gu kekeapai nga Raising a Child With Down Syndrome​—The Challenge and the Rewardrogo gu Awake! nangia ga Bazinga, 2011.